STATISTIKA ZA PRAVNIKE - PowerPoint PPT Presentation

slide1 l.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
STATISTIKA ZA PRAVNIKE PowerPoint Presentation
STATISTIKA ZA PRAVNIKE

play fullscreen
1 / 203
Download Presentation
amena-calderon
Views
Download Presentation

STATISTIKA ZA PRAVNIKE

Presentation Transcript

  1. STATISTIKA ZA PRAVNIKE Prof.dr.sc. Nihada Mujić Mr.sc. Jelena Legčević Mr.sc.Martina Mikrut Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Pravni fakultet u Osijeku Godina 2009

  2. STATISTIKA ZA PRAVNIKE Autori: Prof.dr.sc. Nihada Mujić Mr.sc. Jelena Legčević Mr.sc. Martina Mikrut Recenzenti: Prof.dr.sc. Ivana Barković Prof.dr.sc. Jasna Horvat Lektorica: Nataša Balaban, prof. ISBN978-953-6072-47-7

  3. Pojam i predmet proučavanja statistike Izvori podataka i metode prikupljanja podataka Faze rada statističke metode Statističko tabeliranje Grafičko prikazivanje nominalnih i redoslijednih nizova Relativni brojevi kvalitativnih nizova Numerički nizovi Grafičko prikazivanje numeričkih nizova Srednje vrijednosti Aritmetička sredina Medijan Mod Mjere disperzije Standardizirano obilježje Analiza vremenskih nizova Indeksna metoda Individualni indeksi stalne baze Verižni indeksi Preračunavanje individualnih indeksa Srednje vrijednosti vremenskih nizova Skupni indeksi Linearni trend Regresija i korelacija Metoda uzoraka Sadržaj

  4. Pojami predmet proučavanja statistike

  5. “Statistički način mišljenja jednog će dana za svakodnevni život građana postati jednako neophodan kao znanje čitanja i pisanja.” H.G.Wells (1866. – 1946.)

  6. Definicija statistike • Preko 100 definicija pojma “statistika” • “Nijedna definicija ne znači mnogo tako dugo dok nismo proučili ono na čemu radimo – a tada je svaka definicija gotovo nepotrebna”; Mainland • Statistika je znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem, analizom i tumačenjem podataka masovnih pojava • U svakodnevnom govoru, riječ statistika koristi se i za već prikupljenje i uređene podatke, brojčane pokazatelje, koji su objavljeni u obliku tablica, grafikona i sl.

  7. Statistika u svakodnevnom životu Pojam statistike ne odnosi se isključivo na statističke podatke, već uz način proučavanja pojava koje nas okružuju, a u svakodnevnom životu susrećemo se s njom kroz: Prosjek ocjena Stopu inflacije Postotak porasta nezaposlenih Prosječnu starost stanovnika RH ...

  8. Podjela statistike • Deskriptivna statistika Temelji se na potpunom obuhvatu statističkog skupa, koristi brojčane (numeričke) i grafičke metode kako bi opisala populaciju (N) • mjere centralne tendencije, mjere disperzije, mjere asimetrije, mjere zaobljenosti... • Inferencijalna statistika Temelji se na dijelu (uzorku (n)) jedinica izabranih iz statističkog skupa, radi donošenja zaključaka o parametrima populacije • procjene parametara, testiranje hipoteza, neparametrijski testovi (hi-kvadrat test)...

  9. Predmet proučavanja statistike • Varijacije (različitost, promjenjivost)i kovarijacije (sličnost, povezanost, međuovisnost) podataka koji prikazuju različite pojave u prirodi i društvu ili su rezultat mjerenja • Zakonitosti koje se javljaju u masovnim pojavama • Masovne pojave su skupine istovrsnih, ali ujedno i varijabilnih elemenata koje imaju jedno ili više zajedničkih svojstavai nazivamo ih statističkom masom ili statističkim skupom

  10. Statistički skup potrebno je definirati: ŠTO:Pojmovno GDJE:Prostorno KADA:Vremenski u jednom trenutku u intervalu Opseg statističkog skupa je broj njegovih elemenata Skup može biti konačan (jer ima konačan opseg) i beskonačan (jer ima beskonačno mnogo članova) Definiranje statističkog skupa

  11. Elementi statističkog skupa • Sastav statističkog skupa ovisi o pojedinačnom slučaju – ovisi o pojavama koje se istražuju STATISTIČKA JEDINICA STATISTIČKA MASA 1.) osoba 2.) stvar 3.) ustanove i poduzeća 4.) usluge 5.) događaji 6.) djelovanje 1.) stanovništvo, studenti 2.) knjige,vozila 3.) bolnice, sudovi, škole 4.) u zdravstvu, 5.) rođenje, nezgode 6.) krivična djela, djela socijalne zaštite

  12. Statističko obilježje • Svojstvo po kojemu jedinice statističkog skupa međusobno nalikuju i međusobno se razlikuju (npr. spol, dob, visina, ocjene...) • Statističko obilježje naziva se i varijabla • Pojavljuje se u različitim oblicima ili stupnjevima • Obilježja mogu biti: • KVALITATIVNA(izražavaju se opisno) • KVANTITATIVNA(izražavaju se brojčano)

  13. Kvalitativna obilježja mogu biti: Nominalna Atributivna (spol, zanimanje) Geografska (mjesto rođenja, mjesto studiranja) Redoslijedna(ocjena, školska sprema, stupanj zadovoljstva studiranjem) Kvantitativna (numerička) obilježja mogu biti: Prekidna ili diskontinuirana (broj studenata na godini, broj počinjenih kaznenih djela) Neprekidna ili kontinuirana (visina, težina, duljina, cijena) Statističko obilježje

  14. Podaci prema izvoru • Podaci su osnova svake statističke analize • Pribavljanje podataka ovisi o cilju i predmetu istraživanja, prirodi pojava, raspoloživim resursima... Prema izvoru, podatke dijelimo na: • Sekundarni podaci:podaci prikupljeni u skladu s nekim ciljem i na određen način, opseg i vrsta ne izviru neposredno iz potreba danog istraživanja • Primarni podaci:podaci koji se prikupljaju u skladu s ciljem istraživanja, za sve članove skupa ili dio njih

  15. Sekundarni podaci • Sekundarni podaci su u pravilu lako dostupni, a njihovo pribavljanje nije povezano uz velike troškove, no ponekad su nedovoljni • Mogu biti interni i eksterni: EKSTERNI PODACI INTERNI PODACI • Računovodstvo • Referada • Knjižnica • ... • Statistički uredi • Zavodi za istraživanje tržišta • Državne institucije • ...

  16. Primarni podaci • Metode prikupljanja podataka dijele se na: • Osobno– F2F (uz pomoć papirnatog upitnika PAPI ili računala CAPI) • Telefonsko (uz pomoć računala CATI) • Poštansko (klasična pošta ili fax) • Internet (web, mail, chat, …) • Opažanja (mjerenje) • Ili ovisno o tome gdje se anketira npr. • Upitnicima u kućanstvu • Anketiranje na centralnoj lokaciji... • Za sve metode i mjesta postoje prednosti i nedostatci, potreban je odabir metode s najpovoljnijim odnosom uloženog i dobivenog

  17. Faze rada statističke metode • Statističko promatranje • Grupiranje ili klasifikacija • Statistička analiza • Tumačenje rezultata

  18. S obzirom na vrijeme: Periodično Jednokratno Tekuće S obzirom na obuhvat: Sveobuhvatno (iscrpno) Reprezentativno (uzorak) Statističko promatranje

  19. Grupiranje ili klasifikacija • Uređivanje izvornih podataka na temelju utvrđenog pravila • Veliki broj podataka uređuje se grupiranjem prema određenom pravilu razvrstavanja podataka • Broj podataka u jednoj grupi naziva se frekvencijom grupe, koja može biti apsolutna ili relativna • Zbroj svih frekvencija čini opseg skupa

  20. Formiranje grupa: Iscrpno Isključivo Raspoređivanje podataka u grupe ili razrede koji mogu biti: Jednaki ili nejednaki Zatvoreni ili otvoreni Grupiranje ili klasifikacija

  21. Statistička analiza • Uređivanjem izvornih podataka na temelju utvrđenog pravila kreira se statistički niz • Statistički niz= suma frekvencija svih grupa statističkog skupa,čine ga grupe poredane po određenom principu...

  22. Negrupirani statistički niz- podaci su zapisani slijedom kojim su i prikupljaniXi: X1, X2, X3,...., XNstudenti prema ocjeni iz statistike: 5, 5, 5, 5, ..., 5 Vrste statičkih nizova s obzirom na grupiranje: NEGRUPIRANI Xi: X1, X2, X3,..., XN GRUPIRANI statističke tablice Vrste statističkih nizova (skupova):

  23. Grupirani statistički nizpodaci se prikazuju u tablicama distribucije frekvencija STATISTIČKE SKUPINE - modaliteti obilježja (redovi) FREKVENCIJE - broj jedinica modaliteta obilježja (stupci)

  24. Vrste statičkih nizova s obzirom na obilježje: Statistički nizovi • NOMINALNI NIZ - prema veličini frekvencija, abecedno,nomenklaturno • REDOSLIJEDNI NIZ – prema intenzitetu • NUMERIČKI NIZ– prema vrijednosti num. obilježja • VREMENSKI NIZ– kronološki

  25. Tumačenje rezultata • Statistički ispravno • U skladu s pravilima struke • Nužno izbjeći manipulaciju rezultatima

  26. Statističko tabeliranje • Postupak svrstavanja podataka u tablice prema određenom pravilu • Cilj tabeliranja je olakšati praćenje i analizu podataka • Tablice mogu biti izvještajne (veliki broj redova i stupaca, kao tablice DZS-a) i analitičke (u pravilu manjih dimenzija)

  27. Elementi statističketablice Naslov tablice: Z A G L A V LJ E P R E T S T U P A C • Brojčani dio tablice: • prosjek • … ne raspolaže se • nema podatka • ( ) nepotpun podatak • * ispravljen podatak Z B I R N I S T U P A C ZBIRNI RED (sume stupaca) Izvor:

  28. Vrste statističkih tablica • Vrste statističkih tablica su • Jednostavne tablice:samo jedna pojava, jedan statistički niz kada je grupiranje provedeno prema jednom obilježju • Skupne ili složene tablice:dva ili više statističkih nizova grupiranih prema jednom obilježju • Kombinirane tablice:jedan statistički niz promatran prema dva ili više obilježja. Sadrži i zbirni red i zbirni stupac

  29. Grafičko prikazivanje nominalnih i redoslijednih nizova

  30. Grafički prikazani statistički podaci razumljiviji su i pregledniji u odnosu na njihovo predstavljanje tablicom Veća preglednost grafičkog prikaza i snaga prvog vizualnog utiska o karakteristikama promatrane pojave prednosti su grafičkih prikaza Danas se grafički prikazi konstruiraju pomoću računalnih programa koji u sebi sadrže predefinirana načela opisne statistike Grafičko prikazivanje

  31. Skupine grafičkih prikaza • Grafički je moguće prikazati jedan ili više kvalitativnih nizova • Skupine grafičkih prikaza: • Površinski grafikoni • Linijski grafikoni • Kartogrami

  32. Površinski grafikoni • podaci se prikazuju površinama geometrijskih likova, površine likova suupravno razmjernebrojevima koji se tim površinama prikazuju • Jednostavni stupci (P = a * b) • Razdijeljeni (strukturni) stupci • Dvostruki stupci • Površina kvadrata (P = a²)

  33. Površinski grafikoni • Površina kruga (P = r²π) • Površina polukruga • Varzarov znak ( RBK ili RBS ) • (baza= nazivnik odnosa , visina= rel. broj) • Histogram

  34. Linijski grafikoni • Koriste se za prikazivanje nizova a) NUMERIČKIH (kontinuirani i diskontinuirani) b) VREMENSKIH (trenutačni i intervalni) • Apscisa - A.M. za obilježje • Ordinata - A.M. za frekvenciju

  35. Kartogrami • Grupiranje jedinica prema geografskom obilježju gdje sve grupe zajedno predstavljaju cjelovito geografsko područje • VRSTE: • Dijagramske karte • Piktogrami • Statističke karte

  36. Grafičko prikazivanje redoslijednih nizova • Grupiranje se vrši na isti način kao i grupiranje prema nominalnom obilježju s tim da je redoslijed modaliteta ili grupa uvijek određen rangom intenziteta obilježja koji pojedina grupa predstavlja, i to polazeći od najnižeg prema najvišem ili obratno

  37. Relativni brojevi • RELATIVNI BROJ je logičan izraz mjerenja kada se neka veličina mjeri drugom veličinom (nazivnik=baza usporedbe) • Ova posljednja veličina postaje time mjera za veličinu koja se uspoređuje (mjeri) • Zadatak relativnih brojeva je: • Brojčano izraziti odnose među pojavama • Omogućiti i olakšati usporedbu

  38. Vrste relativnih brojeva • Relativni brojevi strukture (D/C) • proporcije, postoci, promili (p, %, ‰) • Relativni brojevi dinamike (indeksi) • bazni, verižni • individualni, skupni • 3. Relativni brojevi koordinacije (RBK)

  39. Ako se stavi u odnos broj elemenata dijela skupa prema broju elemenata u skupu, dobiva se relativan broj koji se zove PROPORCIJA tog dijela u skupu Proporciju označavamo s p Budući da je dio uvijek manji od cjeline, onda je: 0 < p < 1 Relativna frekvencija modaliteta ai je omjer apsolutne frekvencije fi tog modaliteta i zbroja apsolutnih frekvencija N: Relativni brojevi strukture

  40. Svojstva • Relativne frekvencije su upravno proporcionalne apsolutnim frekvencijama • Relativne frekvencije se radi lakšeg tumačenja množe sa sto (%) ili sa tisuću (‰) • 0 < fi < N ... fi=N • 0 < pi <N ... pi=1 • 0 < Pi <N ... Pi=100 • Ekstremni slučajevi: • Dio pojave koji se uspoređuje = 0, tada je i p=0 • Dio pojave koji se uspoređuje = C (cjelina), tada je p=1

  41. Kutno sto, vodoravno sto, okomito sto • Analiziranje podataka u kombiniranoj tablici relativnim brojevima strukture: vodoravno 100, okomito 100, kutno 100 Primjer 1. Upisani studenti na stručni i sveučilišni studij prema spolu i načinu strudiranja u ak. g. 2008./2009 Izvor:Statistički ljetopis 2009., str.467

  42. Kutno sto stavljanje u odnos svih brojeva u tablici prema ukupnoj statističkoj masi + +

  43. Vodoravno sto stavljanje u odnos svih brojeva u tablici prema vrijednostima iz zbirnog stupca +

  44. Okomito sto stavljanje u odnos svih brojeva u tablici prema vrijednostima iz zbirnog reda +

  45. Relativni brojevi dinamike • Nazivaju se INDEKSI • Pokazuju odnos između stanja jedne te iste pojave ili skupine pojava na različitim mjestima ili u različitim vremenskim razdobljima • Vrste indeksa: • individualni(dinamika jedne pojave) • skupni(odnosi stanja heterogene skupine pojava)

  46. Relativni brojevi koordinacije Koristi se za uspoređivanje dvije pojave (P1 i P2), npr. broja studenata prema broju nastavnika, broj optuženih u odnosu na broj prijavljenih ... Izračunavaju se stavljanjem u odnos frekvencije pojave koja se uspoređuje, s frekvencijom pojave prema kojoj se provodi usporedba RBK se grafički prikazuje površinskim grafikonom Varzarovim znakom P1 1 P2 RBK= = P2 RBK P1